Održan okrugli stol „Kako građanima približiti informacije o kvaliteti visokih učilišta u Gradu Zagrebu?“‎

U sklopu projekta QUALITYWATCH: Aktivna uloga organizacija civilnog društva u praćenju i promociji kvalitete u visokom obrazovanju u Hrvatskoj”, financiranim od strane Europske unije u okviru programa IPA, u Zagrebu je organiziran treći i posljednji u nizu okruglih stolova.

 Glavni cilj projekta bio je povećati vidljivost javnih politika koje se tiču osiguranja kvalitete visokoobrazovnih institucija te njihovu transparentnost. Provoditelj projekta, Institut za razvoj obrazovanja (IRO), ovim je istraživanjem dao smjernice za napredak u području osiguranja kvalitete i time napravio korak prema većoj transparentnosti visokih učilišta.

DSC_0865 

Teme predstavljene na okruglom stolu u Kući prava su sljedeće:

  • Projekt „QUALITYWATCH: Aktivna uloga organizacija civilnog društva u praćenju i promociji kvalitete u visokom obrazovanju u Hrvatskoj”
  • Rezultati istraživanja o transparentnosti osiguravanja kvalitete visokih učilišta u Gradu Zagrebu
  • Primjeri dobre prakse komuniciranja informacija o kvaliteti visokih učilišta sa zainteresiranom javnošću
  • Studije izvodljivosti za pokretanje nacionalne baze za osiguravanje i ‎unapređivanje kvalitete u ‎visokom obrazovanju
  • Preporuka za unapređivanje transparentnosti sustava ‎‎osiguravanja kvalitete.

Jačanje kulture kvalitete

 Zajedničkim snagama moramo raditi na kulturi kvalitete!”, izjavila je Ria Bilić, voditeljica razvoja politika visokog obrazovanja IRO-a, osvrćući se pritom na ukupnu ocjenu od 3,66 kao rezultat transparentnosti kvalitete visokih učilišta u Gradu Zagrebu.

Kultura kvalitete podrazumijeva, prije svega, odgovornost i informiranost, ali je potrebno pojednostavljivanje podataka za sve zainteresirane pojedince, a osobito za učenike, studente i roditelje. Kulturu kvalitete moguće je poboljšati uključenjem većeg broja dionika u javni dijalog te motivacijom studenata, nastavnog osoblja i ostalih dionika.

Mnoga visoka učilišta imaju  iznimno nizak stupanj transparentnosti, no postoje i primjeri dobre prakse komuniciranja informacija o kvaliteti visokih učilišta. Takvi primjeri su Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije te Hrvatski studiji.

Bez motivacije studenata i profesora ništa

Za uspješnost u ovom procesu potrebno je shvatiti da je taj sustav živi organizam i da se sastoji o profesora i studenata koji moraju biti motivirani za sudjelovanje u procesu osiguravanja kvalitete, rekao je doc.dr.sc. Marinko Šišak, povjerenik za osiguravanje kvalitete na Hrvatskim studijima.

Nacionalna baza podataka o osiguranju kvalitete

Jedna od važnih preporuka koju je ovaj projekt iznjedrio jest uspostavljanje centralizirane nacionalne baze podataka o osiguravanju kvalitete svih visokih učilišta, a koja bi omogućila učenicima, studentima, roditeljima i svim ostalim zainteresiranim pojedincima usporedbu visokoobrazovnih institucija i različitih studijskih programa.

Takva sistematizacija doprinijela bi kvaliteti informiranja o svakom studiju.“- istaknuo je Ninoslav Šćukanec, izvršni direktor Instituta za razvoj obrazovanja, važnost nacionalne baze kao jednog od alata pri donošenju visokoobrazovnih odluka.

FOTOGALERIJU s održanog skupa pogledajte ovdje:  http://www.ipa-qualitywatch.eu/foto-odrzani-okrugli-stolovi-u-splitu-osijeku-i-zagrebu/359