Objavljena publikacija “Uloga transparentnosti u unapređivanju kvalitete visokog obrazovanja”

Publikacija „Uloga transparentnosti u unapređivanju kvalitete visokog obrazovanja“ predstavlja konačnu projektnu publikaciju projekta „QUALITYWATCH: Aktivna uloga organizacija civilnog društva u praćenju i promociji kvalitete u visokom obrazovanju u Hrvatskoj“.

Autori publikacije su Ria Bilić, Ninoslav Šćukanec, Matija Sinković, Nikolina Svalina, Slobodan Škopelja te Marko Turk.

Cilj publikacije jest predstavljanje glavnih rezultata aktivnosti projekta QUALITYWATCH. Ona se sastoji od ukupno sedam tekstova na temu (transparentnosti) sustava osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju, složenih u jednu koherentnu cjelinu.

Puni tekst publikacije moguće je preuzeti OVDJE.

Na početku ove publikacije donosimo uvodni teorijski tekst koji tematizira učenje i poučavanje u kontekstu osiguravanja ‎kvalitete u visokom obrazovanju. U ovom se dijelu daje pregled aktivnosti usmjerenih na uključivanje područja učenja i poučavanja u procedure osiguravanja kvalitete u Hrvatskoj te osvrt na dva segmenta kulture kvalitete učenja i poučavanja: promjenu profesionalnog modusa operandi sveučilišnih ‎nastavnika i nastavnica te razvijanje svijesti o aktivnoj ulozi studenata i studentica u kreiranju i ‎vrednovanju nastavnog procesa ‎.‎

Potom slijedi Vodič za nadgledanje transparentnosti u osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju: njegov je glavni cilj organizacijama civilnog društva poslužiti kao alat kojime će lako moći analizirati javnu dostupnost rezultata i postupaka unutarnjeg i vanjskog osiguravanja kvalitete na visokim učilištima, analizirati stupanj razvijenosti osnovnih elemenata sustava osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju te razumjeti službenu procjene kvalitete visokih učilišta na temelju službenih dokumenata visokih učilišta te Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO). Uz to, Vodič sadrži i kratki te sažeti pregled sustava i postupaka osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj. Namijenjen je prvenstveno organizacijama civilnog društva koje svojim djelovanjem žele pozitivno utjecati na promjene u području visokog obrazovanja i transparentnosti. No, može poslužiti i kao praktičan priručnik i istraživačima, donositeljima javnih politika te široj javnosti zainteresiranoj za praćenje procesa osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju (primjerice studentima, učenicima, roditeljima, akademskom osoblju…).

Nakon toga slijede tri izvještaja o transparentnosti ‎osiguravanja kvalitete ‎visokih učilišta izrađena po metodologiji razrađenoj u Vodiču: radi se o izvještajima koji analiziraju područje županije Grad Zagreb te Osječko-baranjske i Splitsko-dalmatinske županije. Izvještaji su rezultat istraživanja koje su projektni partneri proveli u svojim lokalnim zajednicama pomoću on-line upitnika (Dodatak I.) te pretrage službenih internetskih stranica visokih učilišta. Cilj je izvještaja pružiti opću sliku o transparentnosti ‎postupaka osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju te o razini kvalitete visokih učilišta u ‎odabranim županijama. Posredno, želja nam je da ti izvještaji i cijeli ‎projekt QUALITYWATCH ukažu na važnost osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju te potaknu visoka učilišta na ‎što transparentnije i sistematičnije objavljivanje podataka o osiguravanju kvalitete. Svaki izvještaj obrađuje tri područja:

  1. transparentnost postupaka vanjskog sustava osiguravanja i ‎unapređivanja kvalitete
  2. transparentnost postupaka unutarnjeg sustava osiguravanja i unapređivanja ‎kvalitete
  • analizu službenih procjena kvalitete visokih učilišta.

U želji da damo svoj doprinos povećanju pristupa i čitljivosti svih dostupnih informacija o kvaliteti u visokom ‎obrazovanju, sva su tri dijela popraćena velikim brojem grafičkih i tabličnih prikaza.

Sljedeća je u nizu studija izvodljivosti za pokretanje nacionalne baze podataka za osiguravanje i unapređivanje kvalitete u ‎visokom obrazovanju. Postojanje takve nacionalne baze unaprijedilo bi preglednost i transparentnost različitih podataka koji se ‎prikupljaju ili bi ih se trebalo prikupljati u sektoru visokog obrazovanja‎. Studija pruža pregled pripremnih aktivnosti koje je potrebno realizirati prije ‎pokretanja baze, pregled njezina mogućeg sadržaja te primjere sličnih inozemnih baza koje mogu ‎poslužiti kao primjeri dobre prakse (UNISTATS, The Complete University Guide, U-Multirank i ARWU – Academic Ranking Of World Universities). Na temelju toga izneseni su prijedlozi i preporuke za pokretanje ‎hrvatske nacionalne baze, namijenjeni prvenstveno nositeljima obrazovnih politika, a posebno donositeljima ‎odluka u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske te Agenciji za znanost i visoko ‎obrazovanje (AZVO).

Završni dio ove publikacije čine preporuke za unapređivanje transparentnosti sustava osiguravanja kvalitete namijenjene nositeljima ‎politika visokog obrazovanja te donositeljima odluka na visokim učilištima. Iznesene preporuke ‎temelje se na zaključcima i rezultatima svih istraživanja provedenih u sklopu projekta QUALITYWATCH, a njima sva visoka učilišta te nadležne javne institucije u Republici Hrvatskoj želimo ‎potaknuti na unapređivanje transparentnosti podataka koji se odnose na osiguravanje kvalitete. ‎Preporuke su podijeljene u tri dijela: prvi se dio odnosi na vanjski ‎nacionalni sustav osiguravanja kvalitete, drugi na unutarnje sustave osiguravanja kvalitete na razini ‎visokih učilišta, a treći je dio usmjeren na uspostavu nacionalne baze podataka o osiguravanju ‎kvalitete u visokom obrazovanju.‎

Na koncu, u Dodatku I. nalazi se Upitnik o transparentnosti postupaka osiguravanja kvalitete visokih učilišta kojime su se istraživači služili tijekom izrade izvještaja o transparentnosti ‎osiguravanja kvalitete ‎visokih učilišta. Upitnik su u on-line obliku dobivale ključne osobe zadužene za osiguravanje kvalitete ‎ te dekani/ce i prodekani/ce svakog visokog ‎učilišta u gorenavedenim županijama.