Na Sveučilištu u Rijeci održan okrugli stol ”Kako osigurati transparentnost u unaprjeđenju kvalitete visokoga obrazovanja?”

Na Filozofskom fakultetu na Kampusu Sveučilišta u Rijeci 7. lipnja održan je okrugli stol pod nazivom ”Kako osigurati transparentnost u unaprjeđenju kvalitete visokoga obrazovanja?” u organizaciji Filozofskoga fakulteta i Udruge za razvoj visokoga školstva ”Universitas”. Okrugli stol je follow-up aktivnost projekta “QUALITYWATCH: Aktivna uloga organizacija civilnog društva u praćenju i promociji kvalitete u visokom obrazovanju u Hrvatskoj”.


Slika_u_vijesti_678

Foto: Sveučilište u Rijeci

Ria Bilić iz Instituta za razvoj obrazovanja predstavila je ukratko rezultate istraživanja Quality Watch, koje je provedeno u gradu Zagrebu, Osječko-baranjskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Navodeći neke od ključnih zaključaka istraživanja Bilić je istaknula da veća transparentnost podataka o kvaliteti rada visokih učilišta može olakšati učenicima, studentima i njihovim roditeljima donošenje odluka o upisu na određena visoka učilišta i studijske programe, nastavku studija na višim razinama te pridonijeti osiguravanju uspješnog završetka već započetog studija. S druge strane, nositeljima obrazovnih politika i zaposlenicima visokoobrazovnih ustanova može osigurati bolji uvid u razne dimenzije kvalitete rada pojedinih visokih učilišta.

Rektorica Prijić Samaržija u svojem je izlaganju istaknula: ”Uvjerena sam da institucija mora u sebi naći snagu da se mijenja, ali i javnost, pritisak javnosti važan je korektiv. Važno je istaknuti da smo na Sveučilištu u Rijeci napravili pomak od koncepta osiguravanja kvalitete na koncept unaprjeđivanja kvalitete. Kao što publikacija IRO-a Quality Watch predlaže, postojanje nacionalne baze za osiguravanje i unaprjeđivanje kvalitete bilo bi izvrsno, ali ne vidim zapreku da mi krenemo u izradu naše sveučilišne baze. Nedostaje nam biti sustavani jasan u prezentiranju podataka istraživanja. AZVO (Agencija za znanost i visoko obrazovanje) ima lijepo i jasno prezentirane podatke. Npr. zanimljiva je činjenica za 64% studenta u RH studira vanredno, što je mnogo više nego u Europi.”

Ninoslav Šćukanec naglasio je kako u dijalog treba uključiti i svakako za mišljenje pa i ocjene pitati i civilni sektor, poslodavce i strukovne udruge, građene… različite aktere te je posebno naglasio kako transparentnost sama po sebi nije dovoljna te da treba osigurati i razumljivost i usustaviti institucijsko istraživanje koje će obrađivati podatke te ih jasno i jednostavno prezentirati javnosti.

Aleksandar Šušnjar iz studentske je perspektive poručio kako transparentnost ovdje nije neka ”dodana vrijednost, nego se mora podrazumijevati. ”Studenti bi trebali biti sukreatori tog procesa, kao i uostalom cijelog obrazovnog procesa. Izvještaji bi trebali biti lakše dostupni i jednostavniji. Za sada se ovaj sustav manje-više svodi na studentske ankete, a informacije o kvaliteti zaista nedostaju. Kvalitetu dakako nije lako ni mjeriti niti prezentirati, ali zalažem se za javnu objavu svih rezultata i to poimence po predavaču, dakako uz poštene kriterije i način ocjenjivanja.”, zaključio je Šušnjar.

 

Vijest o okruglom stolu preuzeta je sa stranica Sveučilišta u Rijeci,  prenio ju je i Novi list.